Povodom 17. novembra, međunarodnog Dana srednjoškolaca, članovi Vijeća učenika škole napravili su i sproveli anketu među učenicima naše škole, kako bi dobili osnovnu sliku stavova učenika svih razreda o raznim temama. Anketa je bila podijeljena u tri kategorije: pitanja akademske prirode, pitanja o aktivizmu te pitanja o socijalnim problemima našeg društva. Ovaj izvještaj pružit će vam uvid u najvažniju statistiku i podatke skupljenje anketiranje, a koje smo smatrali najinteresantijim i najznačajnijim.

    Prije svega, treba navesti ko je radio anketu. Anketa je bila dostupna svim učenicima naše škole, a popunilo ju je njih 260, tj. 44,6%. Kako bi se osigurala potpuna anonimnost, učenici nisu trebali navesti svoj razred, ali su u prvom pitanju trebali navesti svoje godine i spol. Anketu su uradili učenici od 14 do 19 godina, a najviše je bilo 17-godišnjaka. Djevojaka je također bilo mnogo više nego momaka, one su činile 58,1% ispitanih.

    Prvo nas je zanimalo da li naši učenici planiraju upisati fakultet odmah pozavršetku gimnazije ili napravit tzv. gap year, te da li već znaju šta će studirati. Samo 9 učenika odgovorilo je da želi gap year. Što se tiče odabira fakulteta, najpoželjniji je Elektrotehnički fakultet u Sarajevu, a na drugom mjestu je Prirodno-matematički fakultet. Ostali učenici zanimaju se za medicinu, pravo, jezike, psihologiju, umjetnost, informatičke i tehničke nauke. Neki od njih žele studirati u inostranstvu. Učenici koji su odgovorili da ne znaju šta će upisati, njih skoro pola, obrazložili su da smatraju da još uvijk imaju vremena, te da su gimnaziju upisali zbog dobre podloge za svaki fakultet. 93% učenika će fakultet odabrati na osnovu svojih interesovanja. Skoro svi učenici koji su naveli da već znaju koji će fakultet upisati rekli su i da imaju back up plan, u slučaju da ne uspiju u prvom izboru.

    Učenike smo pitali i da li misle da je potrebno u nastavu uvesti i neku vrstu prakse, čak i za gimnazijalce. Njih 71,5% slaže se da bi ovakav vid nastave bio korisan. Bili su nam interesantni i odgovori na pitanje o planiranom nivou obrazovanja naših učenika. Naime, pitali smo ih da li žele samo diplomirati, ili poslije toga i magistrirati i doktorirati. Pomalo neočekivano, samo 10,8% učenika odgovorilo je da žele diplomirati, dok je njih 45,4% reklo da želi magistrirati. Velik broj učenika kao što vidimo želi postati i doktor nauka, što nam je bilo drago vidjeti.

    Kao što smo već naveli, naredna grupacija pitanja ticala se aktivizma. Budući da je Dan srednjoškolaca sam po sebi aktivističke prirode, ovim pitanjima smo posvetili mnogo pažnje.

    Prije svega smo učenike upitali da li su ikada učestvovali u internet aktivizmu. Za one od vas koji moždane znaju, internet aktivizam se može definisati kao bilo koji pokušaj širenja poruke ili svijesti građana putem internet platformi. Ideja je da bi ovakav oblik aktivizma mogao poboljšati komunikaciju među aktivistima, te prenijeti informacije široj javnosti. Dakle, da li su naši učenici učestvovali u internet aktivizmu? Samo njih 23,5% odgovorilo je da jeste. Moguće je naravno, da učenici nisu znali definiciju ovog oblika aktivizma, te da su zato označili ne. Ipak, oni koji su rekli da je ovaj oblik aktivizma nešto u čemu jesu učestvovali, naveli su da su to radili kao članovi raznih nevladinih organizacija i kao pripadnici parlamenta mladih, kao i samostalno uz organizacije kao što su Black Lives Matter i Team trees.

    Također, samo 16% učenika smatra da bi ovakav oblik aktivizma mogao ugroziti tradiciju uličnih protesta i sličnih oblika aktivizma. Kao mane ovog oblika aktivizma učenici su naveli manjak efikasnosti, odsustvo starijih ljudi te mogućnost lažnog predstavljanja, između ostalog. Kao prednosti naveli su mogućnost kolaboracije ljudi iz različitih država, brojnost koju dovodi kao i mogućnost bržeg širenja.

    Pitali smo ih i koliko društvene mreže utiču na njihova uvjerenja, te se može zaključiti da većina smatra da društvene mreže uveliko utiču na njih i njihova uvjerenja.

    Naredno pitanje bilo je kakve osobine bi trebao imati dobar vođa, aktivista koji zaista želi donijeti promjene. Između ostalog, navedene su ove osobine: autoritativan, odlučan, hrabar, razuman, pošten, govornik, kolegijalan, obrazovan, nesebičan, iskren, karizmatičan, optimista, direktan, da ima samopouzdanja, uporan, elokventan i požrtvovan. Na kraju, 55% učenika smatra da uspješnost pokreta zavisi ipak više od njegovih članova, nego od vođe.

    Poslednja grupacija pitanja u ovoj anketi bila su pitanja o socijalnim problemima, ali smo se fokusirali ponajviše na predrasude i nivo tolerancije naših učenika.

    Za početak smo im dali listu faktora prema kojima bi mogli suditi ljudima koje ne znaju. Sudeći po odgovorima, najviše učenika će suditi nekog na osnovu škole u koju idu i njihovog fizičkog izgleda. Tačnije, 44% je navelo predrasudu na osnovu nečije škole, a 26% na osnovu fizičkog izgleda. Ostale opcije su bile seksualna orijentacija (11%), religijsko opredjeljenje (7%), te nacionalnost i spol (oboje po 6%).

    Onda smo ih pitali šta misle koja grupa ljudi je najugroženija u Sarajevu, tj prema kome građani Sarajeva nemaju pohvalan nivo tolerancije . Najviše učenika (25,3%) smatra da su to osobe sa invaliditetom, a najmanje (0,7%) da su to manjinske vjerske grupe. Na narednom grafiku možete vidjeti i ostale rezultate.

    Pitali smo ih i koje prerasude još uvijek imaju te da li ih se pokušavaju riješiti. Dosta učenica je navelo da imaju predrasudu prema muškarcima, tj. da se boje da će ih nepoznati muškarci na ulici napasti. Dosta učenika je spomenulo da imaju predrasude prema migrantima i Romima, a interesantno je da su to uglavnom bile djevojke. Općenito se da primijetiti da je više djevojaka zaista odgovorilo na pitanje, dok je veliki broj momaka odgovorilo sa „nemam predrasude“ i „ne znam“. Pojedini su to odlučili zadržati u svom svijetu privatnosti. Više djevojaka je također reklo da ima predrasude na osnovu fizičkog izgleda. Nekoliko učenika je također reklo da imaju predrasude na osnovu nečijeg obrazovanja, npr. da niži prosjek znači niža inteligencija, da je učenicima u privatnim školama lakše i da učenici u stručnim školama nisu jednako pametni kao učenici u gimnazijama. Jedna mala, ali značajna za spomenuti, skupina podijelila je sa nama svoju predrasudu o ljudima srpske nacionalnosti . Dva momka bili su jedini koji su naveli da imaju predrasude o LGBTQ+ populaciji direkno, jedna djevojka smatra da njeno neslaganje sa feminizmom i LGBTQ+ populacijom razuman stav, a ne predrasuda. Zanimljivo je dodati da su obojica također naveli da se ne trude to popraviti, kako jedan kaže „jer je to razumno razmišljanje“. Dvije djevojke su navele da imaju predrasude prema religioznim ljudima.

    Politički predrasuda također ima više djevojaka nego momaka. U okviru toga su navele da imaju predrasude prema desničarima, kao i općenito članovima vlade.

    Prema svemu ovome možemo zaključiti da su djevojke bile puno spremnije dati obrazložen odgovor i priznati svoju predrasudu. U slučajevima obrazloženih odgovora koji su tvrdili da nemaju predrasude, to su također bile djevojke.

    Što se tiče voljnosti da se riješe svojih predrasuda, 51,9% učenika je navelo da radi da rješavanju svojih raznih predrasuda. Od onih koji su rekli da ne rade, većina je navela da je to zato što misle da ih nemaju.

    Učenike smo ispitali i oko nekoliko specifičnijih, aktuelnih, društvenih problema. Najprije smo ptali punoljetne učenike da li su glasali na prethodim izborima. Treba navesti da je samo 58 ispitanika navelo da imaju 18 ili 19 godina. Njih otprilike pola je glasalo, dok ostali nisu. Ipak, 90% učenika navelo je da smatraju da su mladi važan faktor u promjeni političke situacije, a 92% da smatraju da je važno da mladi pomognu promjeni direkno, svojim glasom. Neki koji su naveli da mladi ne bi trebali dati svoj glas rekli su kako je to uglavnom zbog nezrelosti i neupućenosti mladih ljudi, kao i mogućnosti da njima manipulišu stariji. Na ovo bi dali komentar da je prijeko potrebno da mladi u školama dobiju objektivnu političku edukaciju, kako bi naučili kako sistem funkcioniše te kako se kvalitetno informisati.

    U sličnom trendu, samo 8% smatra da se škole ne bi trebale više baviti humanitarnim radom. Naveli su da tako razmišlaju jer forsirani humanitarni rad može samo udaljiti pojedince od onoga što je važno.

    U pitanju u kom smo tražili da nam daju svoje lično mišljenje o povečanom LGBTQ+ aktivizmu dobili smo različite odgovore, što je bilo za očekivati. U suštini, moglo bi se reći da su naši učenici uglavnom neutralni, ili da smatraju da je u potpunosti uredu biti queer, ali da ne misle da je parada adekvatan način borbe za prava ovih pojedinaca. Ipak, nekoliko odgovora je zaista bilo sve samo ne neutralno, u oba pravca. Neki su izrazili svoju potpunu podršku zajednici, neki se izjasnili i kao pripadnici iste. Međutim, nekoliko odgovora je bilo otvoreno homofobično i pozivalo na mržnju. Za ovo nemamo tačnu statistiku, ali čini se da su momci uveliko više neutralni ili protiv pokreta, dok su djevojke uglavnom za, uz izuzetke od oba spola.

    Pitanje „Da li su muškarci bolje situirani od žena?“ također je imalo interesantne rezultate. 60,7% učenika smatra da jesu, ali je interesantno da među onima koji misle da nisu ima i mnogo djevojaka. Djevojke koje ne smatraju da su muškarci bolje situirani uglavnom odbacuju feminizam i njihova obrazloženja su se svodila na to, dok je kod momaka bila drukčija situacija. Oni uglavnom smatraju ili da su žene već jednake muškarcima, ako ne i bolje situirane, dok nekolicina smatra da muškarci i žene nisu i ne trebaju biti jednaki jer su, kako kažu, stvoreni drukčiji.

    Posljednje pitanje koje je bilo poprilično podijeljeno tražilo je od učenika da se izjasne da li misle da je školstvo i školske ustanove prilagođeno učenicima s invaliditetom ili poteškoćama u razvoju. Većina učenika napisala je da nisu dovoljno informisani, što je sasvim očekivano. Njih 29,4% smatraju da školstvo nije prilagođeno ovakvim učenicima, a nekoliko je kao primjer navelo i našu školu.

    Na kraju se želimo zahvaliti svim učenicima koji su popunili ovu anketu iskreno. Nadamo se da će rezultati koji su ovdje prikazani biti od koristi svima koji žele raditi na promjenama u školstvu i zajednici srednjoškolaca u Kantonu Sarajevu, kao i profesorima iučenicima naše škole koji žele bolje shvatiti stavove učenika Treće gimnazije. Vjerujemo da će naša škola daljim radom nastaviti razvijati društvenu odgovornost i aktivizam svojih učenika, kao što je to i do sada radila. Samo neki od projekata i aktivnosti kojima škola pridaje značaj razvoju gore navedenih kompetencija kod učenika su: Društveno korisno učenje, Kvalitetno obrazovanje za sve i profesionalna orijentacija sa maturantima škole.

Anketu proveli: Vijeće učenika Treće gimnazije

Analizu sproveli: Faris Čaklovica, Farra Redžić, Farah Piralić, Adna Hadžiselimović, Ismail Džafić i Ema Selimović

Izvještaj napisala: Ema Selimović