Naša škola je dobila novu internet stranicu! Ako naiđete na greške kontaktirajte nas na faris.selimovic@treca-gimnazija.edu.ba.

Treća gimnazija Sarajevo

Psihološko-pedagoška služba

Uloga i rad

Psihološko-pedagoška služba služba naše škole, u kojoj rade pedagog i psiholog, jedan mali tim koji sarađuje i pristupa multidiciplinarno u odgojno – obrazovnom procesu i obezbjeđivanju optimalnih uvjeta za proces učenja i poučavanja, ličnog razvoja i očuvanja mentalnog zdravlja učenika. U primarnom fokusu naše službe su učenici i njihov nesmetan rast i razvoj. Pedagog i psiholog su tu da učenicima pruže podršku i pomoć u učenju, smanjenju stresa od škole, poboljšanju školskog uspjeha, unapređenju socijalnih vještina u odnosima sa vršnjacima, roditeljima, nastavnicima, te stvaranju kvalitetnih i zdravih odnosa među njima.

Obzirom da je škola mjesto za odgoj i svestrani razvoj ličnosti učenika, naš zadatak je i organizacija, praćenje i sudjelovanje u vannastavnim i slobodnim aktivnostima u školi, u cilju ostvarivanja saradnje s učenicima, boljeg upoznavanja učenika i približavanja učenicima jer pedagog i psiholog nemaju svakodnevni kontakt s učenicima kao njihovi nastavnici. Ove aktivnosti su u školi organizirane s ciljem produžavanja boravka učenika u školi, poboljšanja kvalitete slobodnog vremena učenika i prevencije nepoželjnih oblika ponašanja učenika. Zajedno sa nastavnicima i upravom škole radimo na tome da škola bude sigurno i prijatno mjesto za učenike, stvaramo pozitivnu školsku klimu i jačamo osjećaj pripadnosti našoj školi.

Prednost naše službe su dodatne edukacije iz psihoterapije koje imaju pedagog i psiholog, kao i druge edukacije iz oblasti školske pedagogije, edukacijske psihologije i sl. Te naše kompetencije su odličan resurs u prepoznavanju i razumijevanju problematike učenika i mogućnosti primjene adekvatnih intervencija, ali bez tendencije da se zamjeni i zanemari primarna uloga školske službe, a to je rad na prevenciji od nepoželjnih i rizičnih oblika ponašanja i zaštiti mentalnog zdravlja učenika.

Vidovi i oblici rada sa učenicima koji se  provode u stručnoj službi su:

Direktno:

  • individualni rad (individualno savjetovanje, razgovori s učenikom);
  • grupni rad (u malim grupama – ciljano formirane grupe i/ili u velikim grupama – posjete odjeljenskim zajednicama, tematske radionice s učenicima);
  • edukacije i preventivni rad kroz različita tematska predavanja, organizaciju vršnjačkih edukacija i drugih vidova informisanja učenika (različiti planovi i programi prevencije: prevencija ovisnosti o psihoaktivnim supstancama, prevencija ovisničkih ponašanja)
  • promocije, zagovaranje i kampanje iz oblasti zdravih životnih stilova i zaštite mentalnog zdravlja
  • istraživanja i prikupljanja podataka (individualno – različita testiranja i anketiranja i različita anketiranja na nivou odjeljenja i/ili škole, inicijalne procjene stanja i sl.)

Indirektno:

  • individualni razgovori sa nastavnicima/grupni sastanci u cilju pružanja stručne podrške nastavnicima i poboljšanju njihovih kompetencija u radu sa učenicima i procesu promjene i prilagođavanju učenikovim specifičnim potrebama
  • individualni razgovori sa roditeljima i uključivanje roditelja u edukacije, seminare, upućivanje na druge stručne osobe i ustanove van škole

 

Školski psiholog

Uloga školskog psihologa je da pruža kontinuiranu podršku prvenstveno učenicima, ali i nastavnicima i roditeljima, u očuvanju i unaprijeđenju njihovog mentalnog zdravlja. Obzirom da je adolescencija izazovan i turbulentan razvojni period, školski psiholog je tu na usluzi učenicima. Primarno koristi tehnike savjetovanja, ali i druge psihoterapijske tehnike po potrebi, u cilju podrške učenicima u prevazilaženju određenih teškoća koje mogu imati u domenu mentalnog zdravlja tokom adolescencije.

Problemi i simptomi zbog kojih učenici dolaze kod školskog psihologa su različiti: od problema u procesu učenja (nedostatak koncentracije, nerazvijenih vještina i tehnika učenja, slabe organizacije vremena, treme i sl.) do problema u socijalnim kontaktima i komunikaciji (neprihvaćenost u vršnjačkoj grupi, konflikti, vršnjačko nasilje, socijalna isključenost, seksualna orijentacija i sl.)

Ozbiljniji problemi učenika sa kojima se školski psiholog susreće u praksi su: panični napadi, depresivnost, anksioznost, poremećaji ishrane, različiti vidovi samopovređivanja, suicidalnost, izloženost porodičnom nasilju i nasilju u partnerskim vezama.

Ako se procjeni da stručna služba škole nema kapacitete da pruži adekvatnu pomoć i podršku učeniku, učenik i roditelj se upućuju, u zavisnosti od problematike, u zdravstvene i druge institucije izvan škole.

 

Školski pedagog

Odgojni rad sa učenicima smo podijelili u nekoliko skupina, a s kojima se u praksi najviše susrećemo:

  • učenici koji imaju kontinuirano slab školski uspjeh
  • učenici koji neopravdano izostaju s nastave
  • učenici koji imaju izrečene odgojno-disciplinske mjere
  • učenici iz socijalno ugroženih porodica i drugih specifičnih porodičnih okolnosti
  • učenici sa poteškoćama u razvoju – inkluzija
  • učenici koji imaju hronične bolesti, teže medicinske zahvate ili invaliditete
  • nadareni učenici – perspektivni sportisti i drugi talenti sa specijalnim statusom
  • karijerno savjetovanje učenika završnih razreda

Školska psihologinja – Merima Pašalić, prof.

Merima Pašalić je magistrica psihološke struke i licencirana EMDR psihoterapeutkinja i KBT psihoterapeutkinja u superviziji. Iza sebe ima dugogodišnje iskustvo u edukativnom, ali i psihoterapijskom radu sa adolescentima i odraslima. Kontinuirano radi na svom profesionalnom usavršavanju, te iza sebe ima niz uspješno završenih edukacija iz oblasti zaštite i unaprijeđenja mentalnog zdravlja adolescenata. Kroz timski rad u psihološko – pedagoškoj službi naše škole je do sada uspješno provela niz edukacija, radionica i projekata na temu mentalnog zdravlja adolescenata.
Dobitnica je priznanja od strane Ministarstva za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo za primjer najbolje online prakse u nastavi. Također je članica radne grupe koja je izradila Edukativni materijal podrške učenicima završnih razreda osnovnih i srednjih škola Kantona Sarajevo. Autorica je više naučnih radova iz oblasti EMDR psihoterapije.   

Radno vrijeme: utorak i četvrtak od 11:30h do 19:30h

Kontakt:

Telefon: 033/724-515

e-mail: merima.pasalic@treca-gimnazija.edu.ba

Školska pedagogica – Hasija Dedović

Hasija Dedović, profesor pedagogije, završila Filozofski fakultet UNSA, studijska grupa – pedagogija.

Ima 15 godina radnog iskustva, u osnovnoj i srednjoj školi kao stručni saradnik – pedagog i u NVO SOS Kinderdorf – Dječija sela BiH na poslovima stručnog saradnika za razvoj mladih.

Dodatno se educirala iz oblasti individualne i grupne psihoterapije, čime je stekla zvanja certifikovanog psihoterapeuta iz Psihodrame i EMDR-a. Sudjelovala je na brojnim formalnim i neformalnim edukacijama, seminarima, projektima i radionicama iz oblasti pedagogije i psihologije, te preventivnih programa za razvoj djece i  mladih.

Članica je nacionalnih i internacionalnih udruženja koja se bave odgojem i obrazovanjem, mentalnim zdravljem i zaštitom ljudskih prava.

Radno vrijeme: ponedjeljak – četvrtak: 8:00h – 16:00h; petak: 11:30h – 19:30h  

Kontakt:  

Telefon: 033/724-515

e-mail: hasija.dedovic@treca-gimnazija.edu.ba 

Radionice: “Pričajmo o mentalnom zdravlju”  

Tokom prvog polugodišta tekuće školske godine, pedagoško – psihološka služba škole je organizovala ciklus od 10 radionica na temu mentalnog zdravlja. U radionicama su učestvovali svi zainteresovani učenici od I do IV razreda. Cilj radionica je bio razgovarati sa učenicima na teme iz oblasti mentalnog zdravlja koje su značajne u njihovom uzrastu. Neke od tema koje su obrađene su: asertivna komunikacija, prepoznavanje i kontrola emocija, metode i tehnike učenja, upravljanje stresom, slika o sebi, povećanje samopoštovanja, prepoznavanje i postavljanje granica u odnosima. Radionice su bile veoma korisne za učenike, a u nastavku možete pročitati neka od njihovih iskustava iz rada na radionicama.

Sama ideja radionice o mentalnom zdravlju me obradovala. Mentalno zdravlje je nešto čemu se ne posvećuje dovoljno vremenena i pažnje. Ovo iskustvo mi je zapravo otvorilo oči da se svi mi, neki malo manje, neki malo više, susrećemo sa problemima mentalne prirode. Drago mi je da smo mi, učesnici ove radionice, mogli makar tih sat vremena otvoreno pričati o problemima koji nas muče, podijeliti neke nama bitne stvari za koje znamo da su nas tištale. Rado bih učestvovala u ovakvim projektima i radionicama u budućnosti. Ono što sam zasigurno ponijela sa sobom nakon ovog iskustva jeste da uvijek pazimo prvo sami na sebe, jer sebi smo najbitniji, a nakon toga na nama drage i bliske ljude.

Ema Pašić, IV6

Radionice su mi pomogle da realno sagledam svoje prednosti i mane. Stekla sam znanje o tome kako se nositi sa svakodnevnim situacijama, koje su nerijetko izvor frustracija. Naučila sam metode snižavanja nivoa stresa koji je postao neizostavni dio svakodnevnice.

Azra Džeko, IV6

Izuzetno nam je drago što smo imale priliku učestvovati na radionicama za mentalno zdravlje. Sve je bilo jako dobro osmišljeno i veoma kreativno. Na zanimljive načine smo naučili kontrolisati emocije i spoznati kako smo zapravo. Podijelile smo naša iskustva, probleme, mišljenja sa ostalim učesnicima i na taj način ostvarile neki novi kontakt i bolje se upoznali međusobno. Želimo se zahvaliti našoj dragoj pedagogici koja nas je provela kroz sve ovo i koja nam je pružila mogućnost da se bolje upoznamo sa našim mentalnim zdravljem. Nadamo se da ćemo nekad opet imati priliku učestvovati u ovakvim i sličnim radionicama.

Berina Juković i Emina Jusić, III4

Najnoviji članci

Kategorije