Dana 26.02.2024. godine, povodom predstojećeg Međunarodnog dana prevencije vršnjačkog nasilja, poznatog i pod imenom Pink shirt day, u amfiteatru Treće gimnazije održan je okrugli sto na temu „Mitovi o vršnjačkom nasilju“ u kojem su, pored naših učenika, učestvovali i učenici srednjih škola Srednja škola „28. juni“, Srednja škola primijenjenih umjetnosti i Srednjoškolski centar Vogošća.
Na početku programa svim prisutnim obratila se Hasija Dedović, pedagogica Treće gimnazije, nakon čega je učenica III-4 razreda Veldina Hodžić svim prisutnim predstavila Prvi izvještaj o stanju prava djece u Bosni i Hercegovini, a učenica III-4 razreda Dženita Podžić ukratko predstavila Bilten „Zajedno za mir: Kažimo NE nasilju i diskriminaciji“ koji su uređivali učenici Treće gimnazije. Potom je otvorena diskusija na temu okruglog stola: „Mitovi o vršnjačkom nasilju“. Inspirisani jednim od najvećih filozofa antičke Grčke Aristotelom i njegovom podjelom govora na epos (govor kojim se prepričavaju događaji iz prošlosti), mythos (govor koji oblikuje i sugeriše istinu) i logos (govor filozofije, činjenica i istine) kroz diskusiju, potkrijepljene činjenicama, mitove o vršnjačkom nasilju izdižu na nivo logosa.
Neki od spomenutih mitova su:
1. Vršnjačko nasilje nije nasilje.
Vršnjačko nasilje se čestominimalizira kao ‘normalno’ ili ‘dio odrastanja’, ali to je ozbiljan problem koji može imati značajne negativne posljedice po mentalno i fizičko zdravlje žrtve.
Činjenica: Svako namjerno ponašanje koje uzrokuje fizičku, emocionalnu i/ili psihološku štetu drugoj osobi smatra se nasilje, bez obzira na starost počinitelja ili žrtve.
2. Vršnjačko nasilje je samo ‘teasing’ i djeca će ga ‘prerasti’.
‘Teasing’ se često vidi kao bezopasna zabava, ali može biti preteča ozbiljnijem nasilju te imati dugotrajne negativne posljedice za žrtvu.
Činjenica: Istraživanja pokazuju da su djeca koja su izložena vršnjačkom nasilju u većem riziku od razvoja emocionalnih problema, depresije, anksioznosti pa čak i suicidalnih misli.
Neki od zaključaka okruglog stola su:
– Razgovori u ovakvom formatu su potrebni osnovnim i srednjim školama.
– Moramo biti svjesni da smo dio problema, ali i rješenja .
– Šutnja nikad nije rješenje na nasilje.
– Ne trebamo biti jači nego bolji.
– Potebno je više slušati djecu i učenike.
Alma Ahmethodžić, mr.
Berina Alihodžić, prof.
